Korisni savjeti

Što će utjecati na vašu financijsku slobodu u budućnosti?

Financijska sloboda ne znači samo siguran posao i sposobnost kupnje svakodnevnih potrepština u ovom trenutku. Financijska sloboda je trka na duge staze u kojoj su odlučujuće ponajprije naše odluke i svijest o tome da ćemo se za bezbrižno financijsko stanje u budućnosti u većini slučajeva morati pobrinuti sami.

Na kvalitetu našeg života i vrijednost imovine utječe više čimbenika, od tehnološkog napretka i demografskih promjena do šire slike ekonomske stabilnosti našeg društva. U nadolazećim desetljećima neki od njih će biti još izrazitiji unatoč tome što im trenutno možda ne posvećujemo posebnu pažnju.

Dobra novost je da si pametnim planiranjem možemo osigurati mirniju starost i više financijske slobode u budućnosti.

 

Nezadrživ tehnološki razvoj

Tehnologija se razvija eksponencijalno brzo. Ako smo se prije dva desetljeća oduševljavali dolaskom osobnih računala u mnoga kućanstva, danas tehnološke inovacije praktično više ne možemo ni pratiti.

Nove mogućnosti, poboljšanja i razvoj neizbježno dovode do dinamičnih promjena u društvu. S automatizacijom i robotikom skraćuju se i pojednostavljuju proizvodni procesi što može dovesti do racionalizacije troškova u poduzećima i manjih potreba za radnom snagom. Poznavatelji nas inače smiruju da nas roboti neće još tako brzo zamijeniti, ali do određene granice ćemo se morati prije ili kasnije naviknuti na rad s novim tehnologijama.

 

Robotizacija se sve više uključuje u našu svakodnevicu

 

Razvoj je očit i na financijskom području. Potpuno digitalne novčane valute i financijske transakcije više nisu novost, a financijska pismenost sve će više uključivati i poznavanje suvremenih tehničkih rješenja upravljanja imovinom. Novi načini kreditiranja konkuriraju standardnim bankovnim zajmovima, a financijske institucije ulažu u sve naprednije proizvode koji će pratiti želje i potrebe korisnika.

 

Demografske promjene

Starenje stanovništva i duži vijek života predstavljaju popriličan izazov za mirovinske fondove i zdravstvene blagajne.

U 2018. godini je u Sloveniji na pragu rizika od siromaštva živjelo oko 89 tisuća starijih osoba, odnosno gotovo svaki peti umirovljenik, a čak 37.000 ih je primalo mirovinu nepunih 300 eura.

 

Starenje stanovništva je neizbježno

 

Povjerenje među mladima da će država osigurati dostojnu mirovinu ustrajno kopni, ljudi u srednjim godinama i stariji opravdano su razočarani nad (predviđenom) visinom mirovine poslije dugih desetljeća radnog staža.

Uz sve malobrojnije generacije koje ulaze na tržište rada (do 2036. godine u Sloveniji bi trebalo biti upravo onoliko umirovljenika koliko i zaposlenih), steško ćemo se dakle moći osloniti na dostatna, odnosno dovoljna sredstva iz mirovinske blagajne.

 

Ostali čimbenici

Na naše financijsko stanje i slobodu u budućnosti utječe i mnoštvo drugih čimbenika. Među glavne vanjske čimbenike ubrajamo javni dug, inflaciju, poreze i doprinose, a u zadnje vrijeme i korijenite društvene i ekonomske promjene koje su posljedica trenutne epidemije.

Javni dug

Za neke javni dug nije čimbenik koji neposredno utječe na njegovo financijsko stanje. Ali posljedice javne zaduženosti unatoč tome utječu i idu na teret svih.

Dok je Slovenija lani uspjela smanjiti javni dug sa 70 na 66 posto BDP, u usporedbi s godinom prije, trenutno smo pred još dubljom dužničkom rupom koja bi krajem godine trebala predstavljati čak 82 % BDP.

Što znači javni dug za građane? Manje vlastitih sredstava u državnoj blagajni može dovoditi do privatizacije i strukturnih reformi, povećavanja poreza, doprinosa za poduzetnike te manje sredstava namijenjenih za socijalne potrebe, obrazovanje i razvoj.

 

 

Do kraja 2020. godine javni dug bi trebao iznositi čak 37,5 milijardi EUR. Zamisli da ga mjeriš sa svežnjevima novčanica od petsto eura složenih jedan na drugoga – visina iznosa javnog duga bila bi čak 139 Ljubljanskih nebodera.

Inflacija i rast cijena

U SAD-u su samo u lipnju ove godine tiskali više novca nego u prva dva stoljeća postojanja. Ali više fizičkog novca u opticaju ne znači da su ljudi bogatiji, a prema nekim mišljenjima to može dovesti čak do veće inflacije i financijskih balona.

U slučaju inflacije kupovna snaga novca se smanjuje. Mnogi se sjećaju prelaska s tolara na euro i praktički iznenadnih promjena cijena robe. Ali skokovi u cijenama su se događali i prije.

Poslije osamostaljenja 1991. godine jedna litra benzina koštala je približno 80 SIT, odnosno preračunato 0,33 €, a danas košta 1,00 €. Prije dolaska eura, 2006. godine cijena kave u lokalu bila je 100 SIT (0,42 €), a poslije uvođenja se kroz noć gotovo udvostručila.

Skupljanje i štednja novca u nekoj mjeri predstavlja sigurnost u tom trenutku, ali uz troškove bankovnih depozita koji su veći od dobivene kamate, vaša dugoročna štednja i dodatno može gubiti na vrijednosti.

Porezi

U 2019. godini država je ubrala za gotovo milijardu eura više poreza, ponajprije porezima na dohodak i dobit poduzeća, ali i s naslova doprinosa za socijalnu sigurnost koji su lani bili veći za dobrih 7 posto.

Koliko mi Slovenci prosječno radimo samo za poreze? Ako bismo vrednovali naš rad u razdoblju jedne kalendarske godine, za državu i plaćanje davanja radimo čak pet i pol mjeseci, točnije do 21. lipnja, od tada i dalje tek stvaramo dobit koja ostaje u našim rukama.

Osobni čimbenici

Tu su i osobni čimbenici koji nas određuju prilično različito – rođeni smo u obiteljima s različitim ekonomskim statusom, imamo različite prihode i rashode, pokreću nas različite želje i ambicije.

Ali način potrošnje za većinu je prilično usklađen. Gotovo svaki Slovenac između 18. i 20. godine ima sklopljen ugovor o kreditu, automobil u prosjeku mijenjamo svakih 5 do 7 godina, u mladim godinama živimo u unajmljenom stanu, a kasnije si kupimo stan ili izgradimo kuću. Odgoj i briga o djeci predstavlja popriličan financijski zalogaj, kreditno sposobnih ljudi je nakon uvođenja uvjeta manje, a ni uvjeti umirovljenja nisu stabilni.

Čini se da su Slovenci više skloni kreditiranju nego štednji. Razlika je više nego očita. Ako bismo umjesto za kredit mjesečno namijenili 500 € za štednju, nakon 40 godina imali bismo 960.000 € ušteđenih sredstava umjesto 120.000 € kredita u banci.

 

 

Što možete učiniti za veću financijsku slobodu?

Život je redoslijed iznenađenja. Ove je godine svijet zadesio virus Covid-19 koji je ostavio jako teške zdravstvene, ekonomske i društvene posljedice. Teško se možemo zaštiti od nepredvidljivih događaja kao što su invaliditet, rastava braka, bolest i smrt, gubitak posla.

Planiranje budućnosti zato je potrebno početi već danas. Mirovine najvjerojatnije neće biti dovoljne za održavanje trenutnog životnog standarda, bit će potrebno imati vlastita sredstva i ušteđevinu.

Štednja ulaganjem u plemenite metale jedan je od najpouzdanijih načina investiranja jer nije toliko ovisan od vanjskih čimbenika, a vrijednost metala je puno stabilnija od vrijednosti novčanih valuta.

Štoviše, dostupna je svakome i bilo kada, već s nekoliko eura uloga. Male, ali redovite uplate mogu naime značiti jako puno – vašu financijsku samostalnost.

 

Valores Hrvatska

Valores Tim je skupina savjetnika koji prvo ulažu u svoje financijsko znanje, a zatim prate pojedince do njihovih željenih ciljeva.

Sorodni članki