Korisni savjeti

Štednja u zlatu je odluka za stabilnost

Znate li koliko ste za svoj novac dobili prije nekoliko godina, a koliko danas? A koliko ćete dobiti za nekoliko godina?

Državne valute više ne ovise o zlatnom standardu, odnosno vezanosti na zlato i zato njihove vrijednosti određuje tržište, inflacija i odluke vlada koje prema potrebi tiskaju dodatni novac i stavljaju ga u opticaj.

Za razliku od novčanih valuta čija vrijednost nije pouzdana jer nije vezana ni za kakav materijalni čimbenik, plemeniti metali osiguravaju puno veću stabilnost. To je posebno očito prigodom usporedbe kupovne moći tijekom povijesti, odnosno u razdoblju više godina.

 

Cijena zlata ovisi o čistoći i tržišnoj vrijednosti

Na vrijednost zlata koje kupimo, odnosno u njemu štedimo, primarno djeluju dva čimbenika: cijena zlata i njegova čistoća.

Što je veća čistoća i što je manje primjesa, dobijemo više zlata za određenu cijenu, što znači veću kupovnu cijenu. 24-karatno, 99% čisto zlato je bez dodanih primjesa i najomiljenija kupnja ulagača u plemenite metale. Zlato s primjesama, dakle niže čistoće, ima manje karata; 22-karatno predstavlja 92-postotno zlato, 18-karatno 75-postotono, a 14-karatno 58-postotno zlato.

Kupovnu cijenu, odnosno investiciju, određuje i tržišna, odnosno burzovna cijena zlata koja ovisi o kretanju na tržištu i prodajnoj ponudi trgovaca. Danas, 18. studenog 2020. burzovna cijena zlata je oko 51 € za gram.

Za 1000 € danas bi dobili 19,6 g 24-karatnog zlata, dakle zlata najviše čistoće.

Što je manja čistoća, to je niža cijena zlata. Za isti ulog tako bismo količinski dobili više zlata, ali lošije vrijednosti. Uz cijenu 51 € za gram bismo s 1000 € mogli kupiti 21,4 grama 22-karatnog zlata, 26,2 grama 18-karatnog zlata i 33,6 grama 14-karatnog zlata.

Zlato niže čistoće se zbog veće čvrstoće koristi za upotrebljive proizvode kao što je nakit, a 24-karatno zlato je najčešći izbor za investiciju. Ovakvo je zlato obično na raspolaganju za kupnju u polugama od nekoliko grama, a za dobrih tisuću eura danas biste dakle dobili četiri zlatne poluge po pet grama.

 

Za dobro desetljeće trostruka vrijednost

23. studenoga 2007: 17,89 € / g

18. studenoga 2010: 31,89 € / g

17. studenoga 2020: 50,97 € / g

 

Prigodom usporedbe cijena zlata zbog pojednostavljenja uzimamo u obzir samo razdoblje eura i započinjemo u 2007. godini kada smo europsku valutu službeno prihvatili i u Sloveniji.

Krajem studenoga 2007. godine cijena zlata je bila 17,9 € za gram, za tisuću eura bismo dakle mogli kupiti 55,9 grama. Ako bismo 2007. godine kupili 100 g zlata po tadašnjoj cijeni 1.789 €, danas bi ovih 100 grama vrijedilo 5.097 €, dakle gotovo tri puta toliko.

 

Izvor: goldprice.org

 

Što to znači za potrošače?

Dnevno operiramo novčanim valutama, zato promjene u njihovoj kupovnoj snazi nisu toliko primjetne. Ali ipak tisuću eura danas zbog inflacije nema jednaku težinu kao prije desetljeća. A obrnuto vrijedi za zlato, njime bismo naime danas mogli kupiti više.

U engleskim novinama The Guardian lani su izračunali da je manji auto 1969. godine koštao 595 funti, odnosno tadašnjih 1244 g (40 unci) zlata. A 2019. godine je manji auto koštao dobrih 16 tisuća funti, dakle nominalno čak 27-puta više nego prije pedeset godina. Ako bi kupac plaćao u zlatu, za jednaku bi mu kupnju bilo potrebno samo 435 g (14 unci) zlata, dakle količinski gotovo tri puta manje.

Slično se odnosi i na europsku zajedničku valutu, jer je euro od uvođenja 1999. godine u usporedbi sa zlatom izgubio više od 83% vrijednosti. Kod nas je osobni automobil Renault Clio 2004. godine koštao preračunato 9.881 € za tadašnju cijenu zlata 10,7 € za gram i bio je “vrijedan” gotovo kilogram zlata (923 grama). U 2018. godini je omiljeni Renaultov automobil koštao 12.278 eura, dobrih 20 posto više nego 2004. godine, uz cijenu zlata 35 € / g, te bi za njega bilo potrebno izbrojati samo dobrih 350 grama zlata, više nego za polovicu manje.

 

Kako će zlato rasti u budućnosti?

Cijena zlata na tržištu ovisi o mnogo čimbenika i varijabli, zato je teško točno prognozirati dugoročno.

Na tržišnu vrijednost zlata utječe vrijednost američkog dolara, potražnja investitora (ovo se u zadnje vrijeme povećava), kupnje središnjih banaka, volumeni trgovanja, tehnički iskop novih zaliha zlata (kojih je sve manje) te gospodarski i društveni čimbenici.

 

 

Ove je godine zlato postiglo već 53 € za gram, a u sljedećih pet godina bi se prema nekim najavama cijena trebala povisiti i do tri puta toliko i više. Za euro će kupcima na raspolaganju biti sve manje zlata, zato što brža kupnja i s nižim ulogom može dugoročno biti više vrijedna, nego kasnija kupnja s većim ulogom.

 

Stabilnost i sigurnost ne nude samo banke

Štednjom u banci gdje sredstva stagniraju, te uz uzimanje u obzir bankovnih troškova koji su praktički viši od dobivenih kamata, ušteđeni novac u bankama jednostavno kopni – posebice u slučaju uračunate inflacije i niže kupovne moći monetarnih sredstava.

To je posebno bitno za slovenske ulagače, odnosno štediše jer Slovenci kod donošenja financijskih odluka općenito nisu spremni na rizik, od prinosa je važnija sigurnost sredstava.

Ako dakle ciljamo na veću stabilnost u vrijednosti, veću kupovnu moć i sigurnost od obezvređivanja, štednja u zlatu je dugoročno puno smislenija.

 

Valores Hrvatska

Valores Tim je skupina savjetnika koji prvo ulažu u svoje financijsko znanje, a zatim prate pojedince do njihovih željenih ciljeva.

Sorodni članki