Korisni savjeti

Kako će eventualni porast kamata utjecati na cijenu zlata?

Čini se da razdoblje niskih kamata kojemu smo nedavno svjedočili dolazi svome kraju, pa u prvi plan dolaze kontroverze i nagađanja o tome kako će mogući porast američkih kamatnih stopa utjecati na financijska tržišta i naša financijska ulaganja.

 

Zašto se sve „vrti“ oko kamata?

Kamatne stope su jedan od najvažnijih instrumenata ekonomskih sustava. Utječu na trošak zaduživanja, isplativost štednje, a također daju uvid u buduću aktivnost gospodarskog i financijskog tržišta.

Očekivani rast kamatnih stopa znači da je gospodarstvima na raspolaganju manje novca, tvrtke se manje zadužuju, a u prvi plan dolaze izazovi usporavanja gospodarstva ili recesije, što ne želi ni stanovništvo ni država.

 

A zašto je podizanje kamata uopće potrebno?

U 2022. godini svi smo dobro upoznati s inflacijom kao rezultatom agresivne monetarne politike (ubrzano tiskanje novca) zbog dolaska koronavirusa prije dvije godine. Inflacija u SAD-u je iznosila zadnjih godinu dana 7%, a u Europi 5%, da ne govorimo o realnoj inflaciji koja je obično dvostruko viša od statističke inflacije.

Podizanje kamatnih stopa od strane središnjih banaka jedini je način za obuzdavanje i “hvatanje” inflacije te usporavanje viših cijena proizvoda i usluga, no pritom središnje banke žrtvuju trajnu ekspanziju gospodarstava. Tako dolazimo do fenomena cikličkih ekonomija i koncepta recesije, koji se u gospodarstvima iznova ponavlja.

Što više kamatne stope, dolazak recesije i neizvjesnost donose našim investicijama?

Uz veću inflaciju, gospodarska usporavanja i recesije, do izražaja dolaze investicije koje su sigurno utočište. Glavno je u prošlosti svakako bilo zlato, koje je uvijek bilo zaštita investitora od inflacije, realno povlačenje i osjećaj sigurnosti, barem dok ne prođe neizvjesnost na tržištima.

 

Kako se cijena zlata ponašala u proteklom vremenu u odnosu na rastuće kamatne stope?

U vrijeme rasta kamatnih stopa u razdoblju od 1999. do 2012. godine vidimo da je rast kamatnih stopa, koji je dovodio i do recesija u međurazdobljima, probudio cijenu zlata. Cijena zlata bila je osobito dobra u razdobljima kada su kamatne stope rasle s rekordno niskih.

Između 2004. i 2006. američke Federalne rezerve podigle su kamatne stope čak sedamnaest puta, s 1% na 5,25%, obuzdavajući inflaciju i hlađenje pregrijanih gospodarstava. Cijena zlata bila je oko 400 dolara 2004. godine i nije stala sve do 2011. godine, kada je dosegnula rekordnih 1800 dolara po unci zlata.

 

Cijena zlata i kamatnih stopa u SAD-u između 1999 i 2012

 

Nakon posljednjeg povećanja kamatnih stopa u SAD-u 2016., kada je zlato doseglo najnižu točku od prošlog trenda robe koji je trajao od 2000. do 2012., cijena zlata ponovno je počela rasti.

Početkom 2016. cijena unce zlata iznosila je 1.070 dolara, a danas, krajem veljače 2022., cijena mu je već oko 1.900 dolara.

 

Cijena zlata i kamatnih stopa u SAD-u između 2005 i 2022

 

S obzirom na navedena kretanja, s pravom možemo zaključiti da stanje niskih kamatnih stopa i visoke inflacije predstavlja vrlo dobro okruženje u kojem možemo očekivati ​​nastavak trenda dugoročnog rasta zlata krajem ovog desetljeća.

Nažalost, to se ne može reći za ostale segmente ulaganja. Povećanje kamatnih stopa i pogoršanje gospodarskih uvjeta, s druge strane, mogu neko vrijeme biti izrazito negativni za burze, koje su jako pregrijane, jer im je proteklo razdoblje niskih kamatnih stopa i inflacije najviše odgovaralo.

Vjerujem da nakon nedavnog razdoblja pohlepe konačno dolazi razdoblje važne zaštite imovine, ulogu koju je zlato kroz povijest vrlo dobro obavljalo.

 

Peter Herman

Peter je financijski savjetnik s više od 14 godina iskustva u područjima trogvanja plemenitim metalima, bankarstva, osiguranja, trgovanja dionicama i vrijednosnim papirima te kriptovalutama. Uz sveobuhvatnu podršku i stručne savjete, podupire ulagače u donošenju ispravnih odluka na vrlo zahtjevnim financijskim tržištima.

Sorodni članki